Sportska revolucija - na koji način se košarka razvijala kroz historiju?
Nikada neću zaboraviti prvu utakmicu koju sam igrao u staroj sali osnovne škole u Tuzli. Parket je bio iskrivljen, obruči nakrivljeni, a mrežice su bile poderane. Ali za nas, klince iz kvarta, to je bilo više od igre – to je bio san. I dok sam jednog dana prelistavao stare sportske enciklopedije u školskoj biblioteci, naišao sam na priču o Jamesu Naismuthu. Tog trenutka sam shvatio da ta lopta koja odskače po sali krije u sebi priču dužu od vijeka – priču o upornosti, viziji i ljubavi prema sportu.
James Naismith: Profesor koji je izmislio igru
Košarka, kako je danas poznajemo, rodila se jednog hladnog decembra 1891. godine, u Springfieldu, Massachusetts. Kanađanin James Naismith, profesor tjelesnog odgoja, suočavao se s jednostavnim problemom – kako okupirati grupu nemirnih studenata tokom zimskih mjeseci kada su vanjske aktivnosti bile onemogućene.
Počeo je eksperimentisati sa pravilima, crtajući skice igre koja bi bila dinamična, ali sigurna za igranje u zatvorenom prostoru. Prvi koš bio je zapravo drvena korpa za breskve, a lopta – ragbi lopta! Ubrzo se pokazalo da je pogodio srž – nova igra se svidjela njegovim studentima, a riječ „basketball“ je prvi put službeno zabilježena te godine.
Od sali YMCA do cijelog svijeta
Već 1892. godine, prva zvanična utakmica se odigrala u dvorani YMCA gimnazije, a ubrzo nakon toga i žene su počele igrati. Senda Berenson, profesorica tjelesnog, prilagodila je pravila ženskim timovima. To je bio početak jednog velikog i ravnopravnog sportskog pokreta.
Sjećam se kada sam prvi put pročitao o prvoj ženskoj utakmici između ekipa Stanforda i Berkeleyja 1896. godine. Moja sestra, koja je tada igrala za lokalni ženski tim, bila je oduševljena tom pričom. Kaže da je osjećala ponos, jer se konačno osjetila dijelom sporta s tako dugom i bogatom tradicijom.
Evolucija lopte i pravila
U početku se košarka igrala s običnom nogometnom loptom. Prve lopte specifične za košarku bile su smeđe boje, ali pedesetih godina prošlog stoljeća Paul Tony Hinkle je uveo narančastu boju zbog bolje vidljivosti. Takođe, zahvaljujući napretku u dizajnu lopti, driblanje – koje u početku nije bilo ni dozvoljeno – postaje ključni dio igre.
Sjećam se kako nam je trener u srednjoj školi pričao o tim starim vremenima, dok smo trenirali na betonskom igralištu ispred Doma kulture. „Vi se žalite na odskok lopte“, govorio bi s osmijehom, „a zamislite kada su igrali s ragbi loptom!“
Osnivanje NBA lige i početak profesionalizma
Godine 1946. osnovana je NBA – National Basketball Association. Njena misija bila je da košarku učini profesionalnim sportom i donese je širem auditoriju. I uspjeli su. Danas je NBA najjača košarkaška liga na svijetu, dom najboljih igrača ikad – od Michaela Jordana i Magica Johnsona, do LeBrona Jamesa i Stephena Curryja.
Godine 1997. osnovana je i WNBA – ženska verzija NBA lige. Danas, i muška i ženska profesionalna košarka imaju svoje vjerne fanove, s prenosima uživo širom svijeta, uključujući i nas na Balkanu koji ostajemo budni do kasno u noć gledajući play-off utakmice.
FIBA i olimpijski san
Međunarodna košarkaška federacija FIBA osnovana je 1932. godine, a danas broji više od 200 članica. Na Olimpijskim igrama, košarka se prvi put pojavila 1936. godine u Berlinu. No, pravi bum desio se 1992. kada je dozvoljeno učešće profesionalaca. Tada se pojavio legendarni Dream Team – Jordan, Magic, Bird, Barkley… Njihova pobjeda nad Hrvatskom u finalu ostaje upisana zlatnim slovima u historiji sporta.
Širenje igre svijetom i dolazak u Jugoslaviju
Košarka se iz SAD-a brzo proširila u ostatak svijeta. U Brazil je stigla 1890, u Kinu 1892, a do Filipina i Japana već krajem 19. stoljeća. U Evropi, američki vojnici su tokom i nakon Prvog svjetskog rata popularizirali sport.
Na naše prostore, košarka je stigla najprije u Zadar zahvaljujući studentima iz Italije. Prva zabilježena utakmica u Zagrebu odigrana je 27. januara 1929. između ženskih ekipa. Od tada, bivša Jugoslavija postaje jedno od najjačih svjetskih središta košarke – s brojnim medaljama, legendama i generacijama koje su rasle uz Partizan, Cibonu, Bosnu, Jugoplastiku…
Košarka danas: Više od igre
Danas, košarka nije samo sport. Ona je globalni fenomen, kultura, stil života. Od igrališta u Bronxu do asfalta u Lukavcu, od dvorana u Madridu do ulica Manile – košarka povezuje ljude. Iza svakog šuta, driblinga ili blokade stoje sati truda, discipline, prijateljstva i snova.
Prije nekoliko godina, kao student medicinskog fakulteta u Tuzli, otišao sam volontirati u školu na jugu Afrike. Kada sam iz torbe izvukao malu košarkašku loptu, djeca su skočila od sreće. Igrali smo satima, a ja sam shvatio jednu stvar – možda nismo svi rođeni da budemo Jordan, ali svi možemo dijeliti radost igre.
Zaključak:
Košarka je mnogo više od lopte i koša. Ona je historija, evolucija i nada. Od vizije jednog profesora do sporta koji ujedinjuje planete, košarka nas uči da svaka ideja, bez obzira koliko skromna bila, može promijeniti svijet. I zato, kad sljedeći put šutneš loptu prema obruču, sjeti se da igraš igru dugu više od 130 godina – igru koja nikad ne stari.
