Ovo morate znati - kako prepoznati prve simtpome tumora mozga?
Prije nekoliko godina, jedna mlada pacijentica mi je rekla nešto što mi se urezalo u pamćenje: "Doktore, najteže nije bilo saznati da imam tumor na mozgu. Najteže je bilo ne znati šta to znači." I upravo zato pišem ovaj tekst — da unesem jasnoću u svijet gdje su strah i zbunjenost česti saputnici dijagnoze.
Šta su tumori mozga i kako nastaju?
Tumori mozga nastaju kada se genetske greške (mutacije) dogode u DNK ćelija mozga, što rezultira njihovim nekontrolisanim rastom. Te se ćelije tada ne ponašaju kao zdrave — one ne umiru kad bi trebale i ne prestaju da se dijele. Nastaje masa – tumor. Može biti benigni (nije rak) ili maligni (rak).
Tumori se dijele na: Primarne: nastaju u mozgu ili tkivu oko njega. Sekundarne: šire se iz drugih dijelova tijela (najčešće pluća, dojke, koža).
Ko su rizične grupe?
Iako mnogi slučajevi nemaju jasan uzrok, znamo da je rizik veći kod: osoba starijih od 50 godina, žena (posebno kod određenih tipova tumora), onih koji su bili izloženi zračenju, osoba s rijetkim nasljednim sindromima.
Međutim, istina je da tumor može pogoditi i mlade, zdrave osobe bez ikakvih rizičnih faktora. Kao što je bio slučaj s Adnanom, 29-godišnjakom, IT stručnjakom, koji je došao sa „čudnim migrenama“. Ispostavilo se da su to zapravo simptomi niskogradirajućeg glioma.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
Simptomi zavise od veličine, brzine rasta i lokacije tumora. Najčešći su: jutarnje glavobolje koje se pogoršavaju pri buđenju, napadi (epileptični), gubitak pamćenja ili promjene u ponašanju, slabost ili trnjenje jedne strane tijela, problemi sa vidom, govorom, koordinacijom.
Kao neuroonkolog, mogu potvrditi – najgore što možete učiniti je ignorisati ove znakove. Jedna pacijentica je mjesecima mislila da joj se „vrti zbog stresa“. Kasnije je dijagnosticiran tumor veličine šljive.
Dijagnoza: Preciznost je ključ
Proces obično počinje neurološkim pregledom, a zatim slijede MRI (najprecizniji), CT skeniranje, PET skeniranje (manje često, za određene tumore), biopsija – uzima se uzorak tumora za analizu. Napredak u molekularnoj dijagnostici omogućava da sada možemo tačno utvrditi o kojoj vrsti tumora se radi, što je ključno za pravilan tretman.
Liječenje: Individualizirani planovi za svakog pacijenta
Nema univerzalnog pristupa – svaki pacijent je priča za sebe. Liječenje može uključivati: Hirurško uklanjanje tumora (kada je moguće), radioterapiju (zračenje), hemoterapiju, ciljane terapije (nove, precizne metode), učešće u kliničkim ispitivanjima. Tim stručnjaka uključuje neurohirurge, onkologe, radiologe, psihologe i terapeute. Najbolji ishodi dolaze iz multidisciplinarnog pristupa.
Opasnosti terapije – i kako ih ublažiti
Liječenje može imati ozbiljne posljedice: gubitak pamćenja, slabost, emocionalna nestabilnost... Ali tu dolaze do izražaja rehabilitacija i podrška: fizikalna terapija, logopedska i okupaciona terapija, psihološka podrška pacijentima i porodici.
Sjećam se pacijenta koji je, nakon operacije i zračenja, jedva govorio. Danas drži predavanja o snazi mentalnog zdravlja – zahvaljujući upravo tim terapijama.
{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}Za kraj: Znanje je moć, ali i mir
Ono što želim da zapamtite jeste sljedeće: nije svaka glavobolja tumor, ali je svaka uporna glavobolja razlog da se javite ljekaru. Niste sami. Iako su tumori mozga ozbiljni, savremena medicina nudi sve bolje alate za dijagnozu, liječenje i oporavak.
I najvažnije — slušajte svoje tijelo. Ono vam često govori ono što laboratorije još ne vide.
