Hronologija cjelokupnog razvoja ljudske civilizacije kroz vijekove

Razvojem sjedilačkog načina života pojavile su se prve civilizacije  – ljudske zajednice na visokom stupnju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Prve civilizacije nastale su i razvile se u dolinama velikih rijeka: Eufrata i Tigrisa u Mezopotamiji, Nila u Egiptu, rijeke Ind u Indiji te Hoanghoa i Jangcea u Kini. Nekoliko je ključnih preduvjeta za njihov razvoj: razvijena poljoprivreda i sustav navodnjavanja, pojava gradova, širenje trgovine, prva pisma i organizirana obrana.

Geografski položaj najstarijih civilizacija

Prve civilizacije razvile su se na širokom prostoru od istočnog Sredozemlja do Dalekog istoka. Karta prikazuje područje oko velikih rijeka gdje su živjeli prvi poznati narodi koji su stvorili prve države. 

Vrijeme nastanka prvih civilizacija

Prva civilizacija razvila se u jugozapadnoj Aziji u Mezopotamiji oko 3500. g. pr. Kr. Nosioci te kulture bili su Sumerani – „ljudi crnih glava“, kako su sami sebe zvali. Zatim se nakon 3500. g. pr. Kr. u sjevernoj Africi razvila egipatska kultura. Prouči lentu i odredi vrijeme nastanka ostalih civilizacija u starom vijeku.

Počeci poljoprivrede

Povjesničar Harari u svojoj knjizi Kratka povijest čovječanstva navodi: U posljednjih 2000 godina nije bila pripitomljena baš ni jedna značajnija biljka ili životinja. Učenjaci su nekoć vjerovali da se poljodjelstvo iz samo jedne točke na Bliskom istoku, gdje je i nastalo, proširilo na sve četiri strane svijeta. Danas su, međutim, suglasni da je zemljodjelstvo u drugim krajevima svijeta niknulo posve neovisno. Ljudi u Srednjoj Americi pripitomili su grah i kukuruz. Južnoamerikanci su naučili uzgajati krumpir i ljame. Kinezi su prvi pripitomili rižu, proso i svinje. Prvi sjevernoamerički vrtlari su odlučili uzgajati buće. Novogvinejci su ukrotili šećernu trsku i banane, dok su prvi zapadnoafrički farmeri svojim potrebama prilagodili afrički proso, afričku rižu, sijerak i pšenicu. Do prvog stoljeća naše ere golemu su većinu ljudi u najvećem dijelu svijeta činili poljodjelci.

Grčki povjesničar Herodot ovako opisuje Egipat:

O prirodi ove rijeke nisam uspio saznati ništa niti od svećenika niti bilo od koga drugoga. Volio bih da sam od njih saznao zašto Nil raste i nadolazi tokom sto dana započevši od ljetnog suncostaja, a kad dosegne tolik broj tih dana, zašto se povlači natrag, a snaga mu toka opada tako da cijelu zimu ima trajno nizak vodostaj sve do slijedećeg ljetnog suncostaja.

Prvi gradovi

Vremenom su zajednice zbog obilja hrane bivale sve bogatije i počeli su se, osim poljoprivredom, baviti i stočarstvom, obrtom i trgovinom. To je bogatstvo privlačilo pljačkaše iz okolnih krajeva pa se oko naselja podižu bedemi. Iz takvih su se naselja razvili prvi gradovi. Svaki bi grad bio utvrđen zidinama unutar kojih bi se sklanjalo stanovništvo u slučaju opasnosti.

Jerihon, najstariji grad na svijetu, smješten na zapadnoj obali rijeke Jordana u blizini Mrtvog mora u današnjem Izraelu. Nalazi srpova, zrna žitarica, kostiju pripitomljenih životinja pokazuju da su njegovi stanovnici bili poljoprivrednici. Uoči pomoću fotografije je li područje Jerihona naseljeno i danas?

Povjesničar Herodot opisuje još jednu zemlju i prinose njezinih polja. Pročitaj/poslušaj opis pa otkrij o kojoj je zemlji riječ tako da geografske pojmove potražiš na povijesnoj karti s početka lekcije!

{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}

Zemlja ne obiluje kišom, ali ona hrani korijenje žita. Usjevi sazrijevaju zalijevani vodom iz rijeke i žito donosi rod, ali ne onako kako se to događa u Egiptu gdje rijeka sama natapa oranice, već se voda za zalijevanje prenosi ručno ili s pomoću sisaljki. A cijelo je babilonsko područje, poput egipatskoga, ispresijecano kanalima; najveći kanal je plovan i vodi od Eufrata do Tigrisa, na kojem leži grad Niniva. Od svih krajeva koji su nam poznati ovaj je daleko najbolji po tome koliki su prinosi žita. Još od davnina nisu ni pokušavali prenijeti druge biljke, smokvu, vinovu lozu ili maslinu. Tu listovi pšenice i ječma lako dosižu širinu od četiri prsta. Koliko velike porastu stabljike prosa i sezama, to neću ni spominjati. Ne upotrebljavaju uopće ulje od masline nego ga dobivaju od sezama. A u cijeloj im dolini rastu palme, od kojih većina nosi plodove, a iz njih dobivaju i hranu, i vino i med.