Slušaj kako Tuzla priča svoju priču - uskoro!

Izuzetno dinamičan prikaz isječaka naših snimaka i fotografija najljepšeg grada, naše voljene Tuzle.

Podcasting zahtijeva pohranjivanje audio datoteka na poslužitelje i hosting servere. Prva tvrtka koja se posvetila podcast web hostingu bila je Libsyn (Liberated Syndication), pokrenuta 2004. godine. Njene korake slijedila je tvrtka Blubrry osnovana 2005. godine. Nudili su podcasterima niz značajki uz upravljanje RSS feedom podcasta i pohranu audio datoteka. 

5 godina nakon izuma RSS-a niknuo je naziv podcast i podcasting (vođenje podcasta) i predstavljao je značajnu održivu tehnologiju. 2005. godine New Oxford American Dictionary proglasio je podcast kao riječ godine. Podcast je trebao postati velika stvar; zauvijek bi promijenio krajolik emitiranja. Radio ne bi više bio toliko bitan i postao bi inferioran ovom novom mediju. Nakon 2005. godine podcasting je pomalo zanemaren, kao da je nestao iz javne svijesti. 

Mediji su fokus prebacili na nove tehnologije poput Twittera i Facebooka. No podcasting nije stvarno nestao, on je i dalje nastavio rasti (Hudson, 2011). Od 2003. do 2015. godine dogodile su se male poteškoće probijanja podcasta kao novog istinskog velikog medija. Dogodili su se problemi zbog poteškoća samog plasiranja i unovačenja medija, zbog konkurencije online videa i zapravo samog naziva medija. 

Postoje poteškoće oko definiranja toga pojma jer podcast može označavati kanal preko kojeg se emitira, cijeli skup epizoda koje se nalaze na kanalu ili pak pojedinačnu epizodu. Također je prodor podcastinga od strane radijskih postaja nesvjesno naveo ljude da misle kako su podcasti samo preuzeti audio programi, koji su bili emitirani ranije na nekom drugom kanalu. 

To nije toliko iznenađujuće s obzirom da su mnogi podcasti uistinu i nastali 6 kao obični zemaljski radijski programi te koji se čak i dalje puštaju na radiju, dok su ostali podcasti svoju prvobitnu popularnost i gledanost stekli na internetu. Razvija se i videocasting (vidcast, vodcast). U osnovi je ista stvar kao i podcasting, ali se umjesto samo audio sadržaja distribuira video sadržaj.

Podcast polagano ulazi u mainstream kulturu. U veljači 2006. godine, britanski komičar Ricky Gervais ušao je u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda kao najpopularniji podcast, sa otprilike 295 000 preuzimanja po epizodi. Od 2006. godine iTunes nudio je veliki raspon podcast tema, više od 67 000, uključujući 21 opću kategoriju u rasponu od religije do znanosti, od hrane i zdravlja do politike, od posla do komedije. Prije pojave iPhonea, većina korisnika podcasta konzumirali su podcaste na svojim računalima ili na digitalnim audio uređajima kao što je iPod. 

U novoj, mobilnijoj eri, konzumiranje podcasta se prebacilo na mobilne uređaje, uglavnom putem Android mobilnih operativnih sustava i putem IOS-a. Podcast se učvrstio kao novi medij tek sredinom 2015. godine, kada se Apple ažurirao na novu verziju iTunes 4.9 koja je predstavljala prvu verziju softvera koja pruža sasvim integriranu podršku za podcast. Platforma iTunes premašila je milijardu pretplata na podcaste u srpnju 2013. godine. 

{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}

McFadden (2008) u svome radu naglašava važnost podcasta i smatra da je pojava podcastinga i sličnih tehnologija veoma značajan događaj u društvenoj transformaciji koja je izazvana zbog sve većeg utjecaja digitalnog doba na svakodnevni život. Činjenica rastuće popularnosti podcasta već je poznata, Ruby (2023) u svom članku naglašava veliki porast broja slušatelja podcasta. 

2022. godine bilo je 424,2 milijuna slušatelja, a taj se broj povećao na 464,7 milijuna do sredine 2023. godine. Usporedimo li broj slušatelja 2019. godine, koji je tada brojao 274,8 milijuna slušatelja, to je stvarno ogromni porast u samo 4 godine kao što je vidljivo na grafikonu 1. Za 2024. godinu pretpostavlja se da će broj slušatelja preći 500 milijuna.

Ruby (2023) navodi da postoji preko 5 milijuna podcasta na svijetu, dostupni su na više od 150 svjetskih jezika. Većina podcasta sluša se preko mobilnog uređaja, uređaji poput iPod-a su zastarjeli. Čak 17% podcastera snima svoje podcaste u video formatu. Također navodi da 50% ljudi od 12 do 34 godine sluša podcaste, te iznosi iznenađujuću informaciju da djeca između 13 i 17 godina najviše slušaju podcaste.