Slušaj kako Tuzla priča svoju priču - uskoro!

Sjećam se tačno trenutka kada sam prvi put odlučio pokrenuti vlastiti podcast. Bilo je to u jednoj maloj sobi na trećem spratu zgrade u centru Tuzle, s pogledom na Kapiju. Nisam imao profesionalni mikrofon, niti neko posebno znanje o montaži zvuka, ali imao sam priču – i gorljivu želju da je ispričam. Danas, petnaest godina kasnije, gledam kako se digitalni mediji, posebno podcasting, transformišu u jedan od najutjecajnijih oblika komunikacije modernog doba. I sve više mladih iz mog rodnog grada odlučuje da upravo putem podcasta govori o stvarima koje su im važne.

Prvi koraci podcasta: Tehnološki temelj jednog medija

Podcasting, iako danas sveprisutan, nije nastao preko noći. Njegovi tehnološki temelji leže u RSS (Really Simple Syndication) tehnologiji, koja je omogućila korisnicima da automatski dobijaju nove epizode omiljenih emisija. Prva firma koja je ozbiljno pristupila ovom formatu bila je Libsyn 2004. godine, a odmah za njom i Blubrry godinu kasnije. Te kompanije su ne samo omogućile pohranu audio datoteka već i upravljanje RSS feedovima – što je tada bilo revolucionarno.

Podcast kao riječ godine i njegova kratkotrajna sjena

Godine 2005. podcast je proglašen riječju godine od strane New Oxford American Dictionary-a. Bio je to trenutak kada je ovaj medij zakoračio na veliku scenu, prijeteći da potpuno transformiše klasični radio. Ipak, ubrzo je fokus javnosti prebačen na eksploziju društvenih mreža – Facebook, Twitter, YouTube – a podcast kao da je pao u zaborav. Ali nisam ni tada izgubio vjeru. Sjećam se jednog predavanja na kojem sam govorio o digitalnoj budućnosti medija i tvrdio da je podcast tek započeo svoj pravi životni ciklus. Mnogi su me tada gledali sa sumnjom.

Problem definicije i zablude o prirodi podcasta

Jedan od glavnih problema koji je usporio širenje podcasta jeste sama njegova definicija. Šta je tačno podcast? Kanal? Epizoda? Emisija? Mnogi su ga poistovjećivali s radio emisijama koje se jednostavno prenesu online. To, naravno, nije istina. Iako su neki podcasti doista nastali iz radijskih emisija, pravi duh podcasta leži u njegovoj autentičnosti, slobodi izražavanja i direktnoj vezi sa publikom.

Prelaz iz audio u video: Rođenje videocasta

U nekom trenutku, prirodno je došlo do prelaska sa isključivo audio sadržaja na vizuelni aspekt – nastaje videocasting. U suštini, isti format, ali sada sa slikom. Sjećam se kada smo u našem timu odlučili uvesti video u "Glas Tuzle" – bio je to potpuni preokret. Video snimci Panonskih jezera, šetnje Slanom banjom, pa čak i noćna panorama grada – sve je to postalo dio naše audio-vizuelne priče. Publika je reagovala oduševljeno, naročito dijaspora.

Ekspanzija kroz mobilne platforme

Prije iPhone revolucije, većina podcast sadržaja konzumirala se putem računara ili iPod uređaja. Ali onda dolazi nova era – era pametnih telefona. Appleov iTunes 4.9 iz 2015. bio je prekretnica: prvi softver s potpuno integrisanom podrškom za podcast. Do 2013. Apple bilježi milijardu pretplata. Taj broj je meni tada bio apstraktan, ali kada mi je moj tada 14-godišnji sin rekao da više sluša podcast nego što gleda TV, znao sam – svijet se promijenio.

{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}

Podcasti kao motor društvenih promjena

McFadden (2008) s pravom je istakao da je podcasting duboko utjecao na društvene promjene, oblikujući novi način konzumacije medijskog sadržaja. Više se ne oslanjamo na to da nam neko diktira kada ćemo i šta slušati. Sami biramo. Sami klikćemo. Sami odlučujemo.

U vlastitom iskustvu, kroz "Glas Tuzle" sam intervjuirao ljude svih profila: od profesora na Filozofskom fakultetu do starih ribara s Modraca. Ono što sam naučio je da podcast daje glas svima. Jednom mi je jedna penzionerka poslala poruku: "Nikad nisam mislila da ću pričati o svojoj mladosti u emisiji koju sluša moj unuk iz Švedske. Hvala vam."

Statistike koje potvrđuju rast

Podaci su jasni. Ruby (2023) navodi da je broj slušatelja podcasta 2022. iznosio 424,2 miliona, a već sredinom 2023. dostigao 464,7 miliona. Do kraja 2024. očekuje se da će ta brojka preći 500 miliona. Sa više od 5 miliona podcasta dostupnih na preko 150 jezika – jasno je da ovaj medij više nije alternativa, već mainstream.

Najveći rast bilježe mladi. Čak 50% populacije između 12 i 34 godine redovno sluša podcaste. I, pomalo iznenađujuće, djeca između 13 i 17 godina postaju jedna od najaktivnijih skupina slušatelja. Kao roditelj i podcaster, to me dodatno motiviše da biram teme koje su i edukativne i zabavne.

Tuzla u srcu podcast budućnosti

Kao grad sa bogatom kulturnom i historijskom baštinom, Tuzla ima ogroman potencijal da postane regionalni centar podcasta. Već danas svjedočimo nastajanju brojnih mladih timova koji se upuštaju u ovu priču – ne samo kao forma zabave, već i kao način izražavanja, obrazovanja i očuvanja identiteta.

Naš posljednji promotivni video za "Glas Tuzle" sadrži dinamične isječke našeg rada – od snimaka sa Sonom trgom, preko kadrova iz Doma mladih, pa sve do spontanih razgovora u čajdžinicama. I sve to upakovano u slogan koji sve više ljudi prepoznaje: "Tuzla priča – ti slušaš."

Podcast nije samo tehnologija. Podcast je emocija, priča, most između generacija. I ako me pitate gdje će biti podcast za 10 godina? Reći ću vam ono što sam rekao na početku svoje karijere – bit će tamo gdje su ljudi. A ljudi vole slušati, više nego ikad prije.