Otkrivanje bogate baštine grada kroz priče i razgovore.
Znam tačno kad sam prvi put čuo riječ podcast. Bilo je to početkom 2005. godine, dok sam radio kao mladi tehnički urednik u jednom malom, nezavisnom studiju u Minhenu. Jedan kolega, Amerikanac, donio je iPod prve generacije – s onim glatkim točkićem na sredini – i rekao: "Slušaj ovo, ovo ti je nova forma radija. Zove se podcast." Nisam tada ni slutio da će ta “nova forma radija” promijeniti ne samo moje profesionalno usmjerenje, već i način na koji milioni ljudi širom svijeta konzumiraju informacije, obrazovanje i zabavu.
Korijeni podcasta: Od ideje do zvučne revolucije
Podcast, kako ga danas poznajemo, rodio se na prijelazu milenijuma. Jedan od pionira bio je Dave Winer – softverski genije koji je 2000. godine predstavio novu verziju RSS-a (RSS 0.92), alat koji je trebao postati kičma distribucije audio sadržaja. U partnerstvu sa bivšim MTV-jevim spikerom Adamom Curryjem, počeo je eksperimentisati s mogućnošću ubacivanja audio datoteka u RSS feedove. Na prvu, činilo se kao da se radi o samo još jednoj digitalnoj igrački za geekove, ali ubrzo se pokazalo da se tu rađa novi medijski prostor – otvoren za sve.
Šta je podcast i zašto je važan?
Ako danas upitate deset ljudi šta je podcast, vjerovatno ćete dobiti deset različitih odgovora. Neki će reći da je to “radio preko interneta”, drugi će ga opisati kao “YouTube bez slike”, a treći jednostavno – “priče koje slušaš kad hoćeš”. I svi su, na neki način, u pravu.
Brezak Brkan (2020) podcast definiše kao digitalnu audio datoteku na koju se korisnik može pretplatiti i automatski primati nove epizode. U osnovi, podcast briše granice između vremena i prostora. Možeš ga slušati dok voziš, dok kuhaš, dok šetaš psa... Ja lično najviše slušam podcaste kad trčim ujutro uz Panonska jezera – to mi je postala rutina koja me motiviše i informiše u isto vrijeme.
RSS: Srce podcast revolucije
Da bismo shvatili pravu snagu podcasta, moramo se nakratko vratiti na RSS. Taj “Really Simple Syndication” alat bio je pravo digitalno čudo u svoje vrijeme. RSS omogućava korisniku da se pretplati na sadržaj – bilo da je riječ o blogu, vijestima ili podcastu – i automatski prima najnovije objave direktno na svoj uređaj.
Sjećam se kako smo 2006. godine u Tuzli pokretali svoj prvi “podcatcher” – tadašnji Juice Receiver – koji je izgledao kao spoj Windows 95 dizajna i svemirskog broda. Ljudi su morali kopirati RSS link, zalijepiti ga u aplikaciju i čekati da se epizoda preuzme. Bilo je to daleko od današnje jednostavnosti Spotifyja ili Apple Podcastsa, ali smo uživali u svakom trenutku te pionirske faze.
Podcast prije društvenih mreža
Zanimljivo je prisjetiti se da su podcasti bili popularni i prije nego što su društvene mreže preuzele internet. Prije Facebooka i Twittera, RSS i podcast direktoriji poput PodcastPickle.com i PodcastAlley.com bili su naši glavni alati za pronalaženje zanimljivog sadržaja. Ja sam 2007. otkrio jedan mali filozofski podcast iz Zagreba koji me duboko dotakao – toliko da sam mu napisao email zahvalnosti. Danas bih to vjerovatno uradio putem komentara na Instagramu.
{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}
Podcasting i demokratizacija medija
Jedna od najvažnijih stvari kod podcasta jeste njegova pristupačnost. Podcast može snimiti i objaviti bukvalno bilo ko. Ne trebaš milionski studio, već malo znanja, entuzijazma i mikrofon. Sullivan (2019) ističe da je podcasting tehnologija koja omogućava svima – od izdavačkih kuća do amatera – da proizvode i distribuiraju sadržaj.
Prisjećam se jedne starije gospođe iz Živinica koja mi je poslala poruku da je uz pomoć sina pokrenula podcast o baštovanstvu. Snimala je savjete iz svoje avlije, s mobitelom u ruci, i objavljivala na YouTube-u. Njeni savjeti su mi pomogli da ne ubijem bosiljak treći put zaredom. Ako to nije snaga podcasta, ne znam šta jeste.
Podcast u mobilnoj eri: Od iPod-a do pametnog telefona
Prije ere pametnih telefona, podcasti su se najčešće slušali preko iPod uređaja ili računara. Danas, zahvaljujući mobilnim aplikacijama poput Spotifyja, Google Podcastsa ili Deezer-a, slušanje podcasta nikad nije bilo lakše. Apple je 2015. ažurirao iTunes s punom podrškom za podcaste, a već 2013. prešao je magičnu brojku od milijardu pretplata.
Statistika koja govori sve
Brojke jasno pokazuju trend. Ruby (2023) ističe da je broj slušatelja podcasta 2022. iznosio 424 miliona, a već sredinom 2023. popeo se na 464,7 miliona. Za 2024. očekuje se prelazak 500 miliona! To znači da otprilike svaki 15. čovjek na planeti redovno sluša podcast.
Osim toga, više od 5 miliona podcasta postoji u svijetu, na preko 150 jezika. Pola slušatelja su osobe između 12 i 34 godine – što dokazuje da podcast nije samo “radio za starije”, već medij koji oblikuje nove generacije.
Videocast i budućnost zvuka
Paralelno s rastom podcasta, razvija se i videocasting. Koncept je isti – ali s dodatkom slike. Popularni podcasti sada redovno imaju video-verziju, često snimljenu u studiju s višekutnim kamerama, što povećava doseg na platformama poput YouTubea. I naš tim iz “Glasa Tuzle” ide tim putem – pripremamo seriju razgovora s lokalnim herojima koji su u tišini mijenjali zajednicu.
Zaključak: Podcast kao glas novog doba
Podcast nije samo medij. On je prostor slobode, kreativnosti i dijaloga. U vremenu kad je buka sveprisutna, podcast pruža tišinu i fokus. Daje ti priliku da slušaš – ne da skrolaš, ne da preskačeš, nego da istinski budeš prisutan.
Kao neko ko je prošao sve – od prvih RSS eksperimenata, preko tonskih kabina sa improviziranim jastucima, do današnjih live stream epizoda – mogu reći jedno: podcast je više od trenda. To je revolucija u zvuku. A najbolji dio? Tek smo na početku.
