Prekretnica modernog čovječanstva - nastanak prvog računara

Sjećam se jednog zimskog jutra, bio je januar 1998. godine. Ustao sam rano jer nisam mogao dočekati da tata konačno spoji onaj veliki bijeli “ormar” koji je kupio iz Njemačke. Na stolu u dnevnom boravku stajao je ogroman CRT monitor, deblji nego televizor, a ispod njega – kutija koja je ispuštala tiho brujanje kad god bismo je uključili. Moj prvi kompjuter. Nije imao puno memorije, ni brz procesor, ali za mene je to bio prozor u svijet koji sam dotad mogao samo zamišljati.

Tada još nisam znao da je ono što gledam samo mali dio jednog fascinantnog puta koji je počeo mnogo prije mene – i vas – i većine ljudi koji danas klikću po ekranima.

Šta je zapravo kompjuter?

Ako pokušate objasniti svom djedu šta je kompjuter, najkraće bi bilo: “To ti je jedna pametna kutija koja zna računati, misliti i pamtiti.” Naravno, kompjuter je mnogo više od toga. On je stroj za obradu podataka, sposoban da u djeliću sekunde riješi zadatke za koje bi ljudima trebali sati, dani, pa čak i godine. Nekada je poznavanje tablice množenja bilo znak bistrine. Danas, dijete u osnovnoj školi može u Google kalkulator unijeti "153 x 87" i dobiti rezultat prije nego što završi rečenicu.

Ali ono što je mene uvijek fasciniralo nije bila samo njegova brzina – već i to kako je uopće nastao. Jer da bi došli do današnjeg laptopa koji stane u ranac, moralo se proći dug i zanimljiv put.

Prvi tragovi računanja: prije struje, prije kablova

Zamislite da živite u doba prije Krista. Ljudi su već tada pokušavali predvidjeti pomrčine mjeseca, kretanje zvijezda, godišnja doba. I sve to – bez interneta. Prva poznata “računala” zapravo su bili mehanički uređaji, poput Antikitera, koji su korišteni za astronomska proračunavanja. Bio je to pionirski pokušaj da se zamisli i stvori stroj koji može brojati i računati – u suštini, prvi korak prema onome što danas zovemo kompjuter.

Njemački inžinjer koji je bio ispred svog vremena

Jedno ime često ostane u sjeni – Konrad Zuse. Prije nego što je svijet zahvatio vihor Drugog svjetskog rata, ovaj tihi, posvećeni inžinjer u Njemačkoj napravio je ono što danas mnogi smatraju prvim programabilnim računarskim strojem. Bio je to Z3, stroj koji je mogao izvršavati aritmetičke operacije pomoću relija i prekidača. Zuse je, bez velike pompe i priznanja, stvorio temelj onoga što će kasnije preuzeti američki projekti.

Rat, šifre i Colossus

Tokom Drugog svjetskog rata, Britanci su napravili Colossus – prvi elektronski digitalni kompjuter, korišten za dešifrovanje nacističkih poruka. Bio je ogroman, zauzimao je cijelu prostoriju, ali ono što je postigao bilo je nemjerljivo: skratio je rat, spasio živote, i dokazao koliko je snaga informacije velika.

{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}

ENIAC – otac svih “zvijeri”

Nakon rata, 1945. godine, pojavljuje se ENIAC – prvi potpuno elektronski, digitalni i programabilni kompjuter. Težak više od 30 tona, ENIAC je imao radnu memoriju od 1 KB. Danas mi se to čini kao šala – kad se sjetim da moj telefon ima 128 GB memorije. Ali u to vrijeme, to je bio čudo tehnologije. ENIAC je označio novu eru – eru elektronskih računala.

Moj prvi susret s memorijom

Kad sam 2004. kupovao svoj prvi "pravi" PC, imao je 512 MB RAM memorije. Činilo mi se da sam dobio superkompjuter! Danas, kad na laptopu otvorim deset tabova u Chromeu i sve uspori, sjetim se koliko smo brzo napredovali.

Steve Jobs, Wozniak i revolucija iz garaže

Sredinom 70-ih godina, dvoje entuzijasta iz Kalifornije – Steve Jobs i Steve Wozniak – napravili su prvi desktop računar u garaži. Njihov Apple I bio je mali, dovoljno kompaktan da stane na stol, ali dovoljno snažan da promijeni svijet. Prvi “osobni” kompjuter rođen je kao ideja da obični ljudi mogu imati vlastiti računar – i ne ovisiti o velikim korporacijama i institucijama.

Šah s kompjuterom

Sjećam se kako sam 2002. prvi put igrao šah protiv računara na Windowsu 98. Izgubio sam. I to brzo. Tada sam shvatio – kompjuter možda ne zna ko sam ja, ali zna šta znači strategija. Danas, vještačka inteligencija poput one koju koristi Google ili OpenAI, doslovno “čita” vaše poteze i uči u hodu.

Kad se pojavio internet – sve je eksplodiralo

Pravi zamah korištenja kompjutera dogodio se krajem 80-ih i početkom 90-ih, kad je britanski naučnik Sir Timothy Berners-Lee osmislio World Wide Web. I odjednom – kompjuter više nije bio samo stroj za brojanje. Postao je prozor u svijet, alat za komunikaciju, učenje, povezivanje, izražavanje.

Danas: Kompjuter u džepu

U mojoj torbi se nalazi laptop koji teži manje od dva kilograma. Ima više memorije, brži procesor i bolji ekran nego svi kompjuteri 80-ih zajedno. Mobitel u džepu je zapravo superkompjuter. Sve to zahvaljujući decenijama inovacija, genijalnosti, grešaka i uspjeha.

Zaključak

Kompjuter više nije luksuz – on je produžetak našeg uma. Njegov razvoj, od mehaničkih zupčanika antičkog doba do AI modela današnjice, predstavlja najuzbudljiviju tehničku priču čovječanstva. I što je najvažnije – još uvijek nismo došli do kraja tog putovanja. A ako mene pitate, svaki put kad uključim laptop i čujem ono tiho zujanje ventilatora, osjetim istu onu uzbuđenost kao one zimske noći 1998. Jer znam – ispred mene je svijet. Samo jedan klik daleko.