Historijska prekretnica modernog života - kako se razvio internet?
Prvi put sam osjetio moć interneta kao dječak u Tuzli
Bila je 2004. godina kada sam prvi put sjeo za računar spojen na internet. Komšija iz ulaza, koji je studirao u Sarajevu, donio je kući laptop i „čudnu kutijicu“ koju je spojio na telefon. Kad se začuo onaj karakteristični zvuk konekcije, bio sam očaran. Stranica Google se otvorila nevjerovatno sporo, ali meni je to izgledalo kao da gledam kroz prozor u čitav svijet. Tog dana, tražio sam slike Real Madrida i gledao video Ronalda na YouTubeu – i da, bilo je potrebno tri minute da se učita.
Internet: Digitalna mreža koja povezuje svijet
Internet je globalna mreža koja omogućava prenos podataka, informacija i multimedijalnog sadržaja između milijardi uređaja. On ne funkcionira linearno kao televizija ili radio, već je zasnovan na mrežnom povezivanju i nelinearnom kretanju kroz informacije. Danas ga koristimo za sve: od video poziva s porodicom u dijaspori, do slušanja muzike, online bankarstva, školovanja i zabave.
Povijesni korijeni: Od šibera do umjetne inteligencije
Razvoj interneta neraskidivo je povezan s razvojem računara. Još u 17. stoljeću počeli su se pojavljivati prvi koncepti – Francis Bacon je razmišljao o univerzalnom jeziku brojeva, dok je Blaise Pascal konstruirao prvi mehanički računar. Kroz stoljeća su se pridruživali geniji poput Leibniza, Gausa, Zusea i Alana Turinga, koji je 1936. godine osmislio koncept mašine koja je danas temelj digitalnog računanja.
U Drugom svjetskom ratu, električni i elektromehanički računari korišteni su u vojne svrhe. A 1946. godine nastaje ENIAC – prvi pravi elektronski digitalni računar. Tada su računari težili po desetak tona i trošili nevjerovatne količine struje. Od šezdesetih godina, tehnologija ulazi u period transformacije: tranzistori, integrisana kola, mikroprocesori – sve to vodi do onog malog računara na kojem upravo čitaš ovaj tekst.
ARPANET: Internet rođen iz Hladnog rata
Priča o internetu započinje ozbiljno 1969. godine s projektom ARPANET, koji je pokrenulo američko Ministarstvo obrane. Cilj je bio napraviti mrežu koja može izdržati nuklearni napad – i da, uspjeli su. Prvo su povezali četiri univerziteta u SAD-u, a onda se mreža širila. Godine 1974. uvedeni su TCP/IP protokoli koje je razvio tim predvođen Vintonom Cerfom – otac interneta, kako ga danas zovu.
Sjećam se da sam na fakultetu 2010. godine slušao profesora kako priča o Raymondu Tomlinsonu, koji je 1972. poslao prvu email poruku – ni on se nije sjećao šta je pisalo u njoj, vjerovatno nešto tipa "test". No, ono što svi pamtimo je simbol "@" koji je postao ikona digitalne komunikacije.
Od zatvorene vojne mreže do slobodnog svjetskog weba
Prava revolucija dogodila se između 1989. i 1991. kada je Tim Berners-Lee u CERN-u stvorio World Wide Web. CERN je 1993. donio odluku da web postane besplatan za korištenje – i svijet se promijenio zauvijek. S pojavom Google-a 1997. godine i njegovim algoritmima, internet postaje organizovaniji, pregledniji i, bez sumnje, moćniji.
Internet danas: Od zabave do umjetne inteligencije
Danas je internet sveprisutan. Moja sestra u Švicarskoj završava magistarski studij online, moj brat u Njemačkoj radi od kuće za firmu iz SAD-a, a ja preko telefona pratim utakmice, čitam vijesti, plaćam račune i naručujem hranu. Više od 60% svjetske populacije koristi internet. Djeca su online gotovo od rođenja – UNICEF procjenjuje da je 71% mladih već svakodnevno online.
Pametni telefoni, 4G i 5G mreže, Wi-Fi na svakom koraku – sve to čini internet dijelom našeg svakodnevnog života. Industrije se mijenjaju: zdravstvo, obrazovanje, novinarstvo, trgovina... Sve je digitalno. A razvoj umjetne inteligencije, velikih podataka, interneta stvari i virtualne stvarnosti vodi nas u novu eru.
{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}Nove tehnologije, novi izazovi
Sjećam se kada je moj otac, rođen 1950-ih, po prvi put otvorio YouTube. Bio je fasciniran – gledao je dokumentarac o Drugom svjetskom ratu i rekao: „Ovo je kao da imaš biblioteku cijelog čovječanstva u džepu.“ Međutim, internet nije bezopasan. Pitanja privatnosti, sigurnosti podataka, ovisnosti o ekranima, dezinformacije – sve su to problemi koje moramo rješavati odgovorno.
Zaključak: Svijet prije i poslije interneta
Internet je od vojnog projekta postao najvažnija alatka savremenog čovjeka. Mijenja načine na koje učimo, radimo, volimo, putujemo, glasamo. Ušao je u svaku poru društva – iako često ne razmišljamo o tome, gotovo sve što radimo danas prolazi kroz neku mrežnu tačku.
Dok pišem ovaj tekst, kćerka mi šalje poruku preko WhatsAppa iz škole da je završila test iz matematike. Klikom joj odgovaram: „Bravo, ponosan sam na tebe.“ I to je ta moć interneta – povezuje nas, informiše, uči, zabavlja, ali i podsjeća koliko smo mali u mreži milijardi, i koliko je znanje, baš kao i konekcija, moć.
