Ukoliko želite posjetiti New York, ove lokacije su neizostavan dio putovanja!
Prvi put sam kročio u New York jednog prohladnog martovskog jutra 2011. godine. Sjećam se da sam stajao ispred Penn Stationa, s pogledom prema visinama Empire State Buildinga, i imao osjećaj kao da ulazim u filmski set. Sve ono što sam do tada gledao u filmovima, čitao u romanima i sanjao još kao dijete – sada je bilo tu, pod mojim nogama i iznad moje glave.
Pet okruga, jedno srce
New York je najveći grad Sjedinjenih Američkih Država, dom za više od 8 miliona ljudi i sastoji se od pet okruga: Manhattan, Brooklyn, Queens, Bronx i Staten Island. Svaki od njih ima svoj poseban identitet, ritam i dušu.
Manhattan je puls, Brooklyn je srce, Queens je mozaik kultura, Bronx je duša, a Staten Island je ono tiho utočište kada ti zatreba predah od haosa. Iako zvuči kao kliše, svaki put kad zakoračim u neki od tih okruga, osjećam kao da sam prešao granicu u drugi svijet.
Kako je alat promijenio ime jednom gradu
Možda zvuči nevjerovatno, ali cijeli Manhattan je jednom davno kupljen – za alat vrijedan oko 24 dolara. Bila je to 1626. godina kada su Nizozemci sklopili tu "trgovinu" s lokalnim domorodačkim stanovništvom. Novi Amsterdam, kako su tada nazvali ovo mjesto, kasnije su Englezi preuzeli i preimenovali ga u – New York, po vojvodi od Yorka.
Kad sam to prvi put čuo, šetajući s vodičem po Battery Parku, iskreno sam se nasmijao. "Zamisli, alat za grad snova", rekao mi je Mark, moj tadašnji cimer iz hostela. I stvarno – danas je upravo taj grad simbol modernog svijeta.
Velika Jabuka i Ellis Island: Gdje počinju snovi
New York nije samo grad, on je simbol nade. Kraj 19. i početak 20. stoljeća bio je vrijeme kad su milioni Evropljana napuštali svoje domove i dolazili ovdje. Moj pradjed Hamid je bio među njima. Stigao je iz Bosne 1923. godine, sam, sa samo dva kofera i pismom za bratića koji je već radio u tvornici u New Jerseyju.
Ellis Island bio je njegova prva stanica. Tamo je stajao u redu s hiljadama drugih, čekajući da ga prozovu, da pređe granicu između prošlosti i budućnosti. Danas na tom otoku postoji Muzej useljenika, a ja sam plakao kad sam prvi put pronašao njegovo ime uklesano u bronzanoj ploči.
Brooklyn Bridge: Više od mosta
24. maja 1883. godine, preko 150.000 ljudi prošlo je preko novootvorenog Brooklyn Bridgea – simbola američke moći i snage. Kad sam prvi put hodao tim mostom, bilo je rano jutro, sunce se tek rađalo, a ispod mene su žurili žuti taksiji.
Jedna starija gospođa, fotografkinja iz Vermonta, rekla mi je tada: "Ako ne pređeš Brooklyn Bridge, kao da nisi bio u New Yorku." I bila je u pravu. Taj most nije samo arhitektonsko čudo – to je osjećaj slobode.
Zašto je New York žut?
Svi znamo za čuvene žute taksije. No, da li ste znali da je boja izabrana kako bi vozila bila vidljivija i kako bi se razlikovala od nelicenciranih taksista? Još davnih 60-ih, John Hertz odlučio je svoje taksije ofarbati u kanarinsko žutu. Danas, ta boja je postala jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.
Nisam mogao da zaboravim vozača taksija iz Pakistana koji me vozio jedne noći s JFK aerodroma. Dok smo klizili niz FDR Drive, pričao mi je o svom sinu koji studira kompjuterske nauke u Brooklynu. "Ovaj grad ti sve uzme, ali ti i sve može dati", rekao mi je.
Grad u kojem se govori 800 jezika
New York je istinski Babel. Više od 47% stanovnika govori barem jedan jezik osim engleskog. Tu se čuju jezici za koje mnogi nikada nisu ni čuli – od Ormurija do Garifune. Zato i ne čudi što se ovdje nalazi Savez ugroženih jezika, projekt koji pokušava očuvati ove dragocjene glasove.
U jednom kafiću u Astoriji, konobar mi je poslužio espresso na grčkom, a susjedni stolovi pričali su portugalski, korejski i ruski. Pomislio sam – možda je ovdje zaista cijeli svijet u jednoj ulici.
New York – raj za muzeofile
Svi znaju za Metropolitan, MoMA i Guggenheim. Ali onaj koji me zaista oduševio bio je Muzej američkih finansija u Wall Streetu. Fasciniralo me kako novac mijenja svijet, ali i kako ga ratovi, mir i tehnologija oblikuju.
Još zanimljiviji je bio muzej nebodera – jedini takve vrste na svijetu. Tamo sam prvi put vidio originalne nacrte Empire State Buildinga, a uz to i naučio da svaki neboder u ovom gradu nosi vlastitu filozofiju.
{getCard} $type={post} $title={Možda Vas zanima i ovo!}Pluća velegrada: Central Park
Kad se umorite od betona i buke, samo zakoračite u Central Park. Više od 500.000 stabala, 93 kilometra staza, jezera, klizališta, zoološki vrt i nebrojeni mostovi. Taj park je mjesto gdje se grad umiruje i diše.
Sjedio sam jednog jutra na klupi kraj Bethesda terase kad je stariji gospodin svirao klarinet, a jedan dječak vozio bicikl s osmijehom od uha do uha. Taj trenutak... bio je savršen. U tom trenu sam shvatio zašto svi pričaju da je New York mjesto snova.
Završna misao
New York nije savršen. Zna biti grub, skup, haotičan. Ali u svakom njegovom kutku krije se priča – o nekom ko je došao ni sa čim i ostavio trag. Možda baš tvoj.
Ako te put nanese, nemoj tražiti savršenu rutu. Izgubi se. Ulica po ulica, most po most, priča po priča. Jer New York te neće ostaviti ravnodušnim. Nikada.
